Voćarstvo - Uzgoj lješnjaka

1. Kolika su poticajna sredstva za uzgoj lješnjaka po županijama u Republici Hrvatskoj, te koji su uvjeti za započinjanje proizvodnje lješnjaka i dobivanje poticajnih sredstava? Ovisi li visina poticajnih sredstava o lokaciji zemljišta ili o prebivaljištu vlasnika?
2. Kako napraviti dobar trap za čuvanje sadnica? Kako ga treba održavati: zalijevanje, zaštita od glodavaca?
3. Zanima me koji su zadnji rokovi za sadnju voćaka u jesen?
4. Poštovani, prilikom sadnje voćnjaka višanja u kojem smjeru treba okrenuti redove (S-J ili I-Z)? Na koji razmak se sadi višnja Oblačinska?
5. Zanima me sadnja oraha iz ploda. Prošle godine sam u rano proljeće posadio 100 komada oraha za probu u gredice. Niklo je samo 7 komada. Iskopao sam ostale orahe i zaključio da ih nije pojeo miš ili nešto slično, znači da samo nisu nikli. Čuo sam da bih orahe trebao iz nekog razloga smrznuti dva tri tjedna prije sadnje u zamrzivaču da steknu uvjete kao da su prezimili. Ovo proljeće bih sadio 1000 komada pa bih želio postupiti ispravno. Molim Vas za savjet.
6. Poštovani, molim Vas za odgovor na moju nedoumicu vezanu za izbor sadnice oraha; naime, najesen namjeravam posaditi sadnicu oraha; budući da se radi o crvenici (sa puno kamenja - okolica Pule) predradnje za sadnju sam obavio (kopanje rupe 1m x 1m x 0,75m); obzirom da namjeravam posaditi svega jednu sadnicu, želio bih izabrati cijepljenu sadnicu kasne vegetacije koja ne bi bila ni protandrična ni protaginična, mekane ljuske oraha i svijetle jezgre. Molim Vas za odabir sorte. Zahvalan voćar-amater...
7. Molim Vas ako mi možete dati par savjeta vezano za uzgoj brusnice, i da li je Slavonija ( okolica Osijeka ) uopće pogodna za uzgoj. Gdje se mogu nabaviti sadnice i po kojoj cijeni.
8. S čim izvršiti folijarnu gnojidbu voćnjaka šljiva koji je posađen prošle godine u studenom i u kojoj količini?

___________________________________

Pitanje postavljeno 13.03.2008.
Kolika su poticajna sredstva za uzgoj lješnjaka po županijama u Republici Hrvatskoj, te koji su uvjeti za započinjanje proizvodnje lješnjaka i dobivanje poticajnih sredstava? Ovisi li visina poticajnih sredstava o lokaciji zemljišta ili o prebivaljištu vlasnika? 

Odgovor (datum: 13.03.2008.)
Visina poticajnih sredstava, koja se isplaćuje na osnovu Zakona o državnim potporama u poljoprivredi... i pripadajućih pravilnika jedinstvena je za cijelo područje Republike Hrvatske, osim što se na područjima posebne državne skrbi isplaćuju viši iznosi potpora.

Za korištenje županijskih potpora obratite se područnom državnom uredu za upravu (grad, općina i sl.) gdje ste upisani u Upisnik PG-a.

LIJESKA 
- sadnja: kraj veljače ili početak ožujka - jedno i dvogodišnje sadnice
- razmak sadnje: 5x5 do 10x10 m - ovisno o bujnosti, sorti, podlozi, uzgojnom obliku i plodnosti tla
- intenzivni nasad: uzgojni oblik modificirani grm s razmakom sadnje 5x4 m
- trošak podizanja nasada:
         prije sadnje: cca. 23.000,00 kn/ha
         1. godina:    cca. 28.000,00 kn/ha
         2. godina:    cca. 6.000,00 kn/ha
         3. godina:    cca. 4.000,00 kn/ha

Poticaji i subvencije
- minimalno poticana površina: 0,5 ha (5.000 m2; 1389 čhv; 0,87 rali)
- minimalni broj stabala potreban za ostvarivanje poticaja: 300 stabala/ha

1. MODEL POTICANJA PROIZVODNJE
- podizanje nasada: 16.800,00 kn/ha (područja posebne državne skrbi 22.700,00 kn/ha)
- godišnja plaćanja: 2.500,00 kn/ha za održavanje nasada

2. MODEL KAPITALNIH ULAGANJA
do 25 % od iskorištenih kreditnih sredstava
___________________________________

Pitanje postavljeno 17.12.2007.
Kako napraviti dobar trap za čuvanje sadnica? Kako ga treba održavati: zalijevanje, zaštita od glodavaca?

Odgovor (datum: 17.12.2007.)
Sadnice se mogu čuvati u trapu u vrijeme mirovanja vegetacije. Međutim najbolje je sadnice posaditi na stalno mjesto čim prije, tj. da se što kraće nalaze u trapu. Trap treba koristiti eventualno u vremenu od istovara sadnica do same sadnje na parceli. 

Inače trap treba biti na ocjeditom mjestu, nikako se u njemu ne smije zadržavati voda jer u tom slučaju dolazi do gušenja i truljenja korijena. Trapljenje sadnica predstavlja njihovo zatrpavanje u tlo kako korijen ne bi smrzao i isušio se. Zatrpava se samo korijen dok nadzemni dio sadnice ostaje vani. Nakon otvaranja brazde (ručno ili mehanizirano) stavljaju se sadnice (bolje pojedinačno nego u buntovima) zagrne se zemlja i nagazi nogama. Može se napraviti zalijevanje vodom kako bi se zemlja bolje slegla oko korijenja. Ako se trap nalazi vani na otvorenom ne treba  kasnije zalijevati jer je zemlja u ovom periodu obično dovoljno vlažna.

U trapu mogu biti problem glodavci ako trap ostaje duže vrijeme, npr. ako padne snijeg i trap ostane do proljeća. Zaštita od glodavaca može biti pvc ili žičano gusto pletivo koje se stavlja oko korijenja sadnica prije trapljenja.

___________________________________


Pitanje postavljeno 15.11.2007.
Zanima me koji su zadnji rokovi za sadnju voćaka u jesen?

Odgovor (datum: 15.11.2007.)
  Optimalni rokovi za sadnju voćaka su u vrijeme mirovanja vegetacije koji su u Hrvatskoj obično od jeseni do kasnog proljeća.
  Preporučujemo jesensku sadnju jer se na taj način voćke bolje pripreme za kretanje vegetacije u proljeće i bolje se razviju u prvoj vegetacijskoj sezoni te brže dolaze u rod za razliku od sadnica posađenih kasno u proljeće. Ako vremenske prilike ne dopuštajuu sadnju obaviti u jesen ili početkom zime, sadnju treba po mogućnosti napraviti što je prije moguće, npr. u veljači ili ožujku.
  Zadnji rokovi za sadnju voćaka u jesen su diktirani vremenskim uvjetima (kiša, snijeg, niske temperature) a ne kalendarskim rokovima.
Drugim riječima, može se saditi cijelu zimu ako to vremenski uvjeti dopuštaju. Glavni ograničavajući faktor je niska zimska temperatura. Nadzemni dio sadnice ili voćke podnosi temperature i do -35 °C (ovisno o vrsti voćke), dok korijen ne podnosi niske temperature i smrzava na manjim temperaturama ispod nule. Dakle ako je temperatura 0 °C i niža ne preporučuje se sadnja. Ako je sadnja započeta na dijelu parcele, a dođe do zahlađenja i spuštanja temperature sadnju treba prekinuti a sadnice utrapiti do zatopljenja i onda sadnju nastaviti.
  Dakle, saditi se može i u prosincu i u siječnju tj. cijele zime kad je temperatura zraka iznad 0 °C i ako tlo nije duboko smrzlo.

___________________________________


Pitanje postavljeno 04.10.2007.
Poštovani, prilikom sadnje voćnjaka višanja u kojem smjeru treba okrenuti redove (S-J ili I-Z)? Na koji razmak se sadi višnja Oblačinska? 

Odgovor (datum: 04.10.2007.)
Prilikom podizanja voćnjaka bilo bi idealno da su redovi postavljeni u smjeru sjever - jug. Međutim to ne mora biti odlučujuće ako se uključe drugi parametri, naročito kod kultura koje se sade širokoredno. Bitan je npr. pad (nagib) terena. Bilo bi dobro da je smjer redova okrenut u smjeru pada terena tako da traktor prilikom prohoda kroz međuredni prostor nije nakrivljen bočno. S obzirom da je oblačinska višnja koju navodite u principu manje bujna i sadi se na razmak 4 x 4 m, te ako sadite u sustav kvadrat nije ni bitan smjer redova jer imate redove u oba smjera. Ako sadite u sustav trokut onda je bitan smjer redova. Dakle, preporučujemo da smjer redova bude usklađen sa smjerom pada terena, a ako je to približno sjever - jug tim bolje.
dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za voćarstvo

___________________________________


Pitanje postavljeno 28.09.2007.
Zanima me sadnja oraha iz ploda. Prošle godine sam u rano proljeće posadio 100 komada oraha za probu u gredice. Niklo je samo 7 komada. Iskopao sam ostale orahe i zaključio da ih nije pojeo miš ili nešto slično, znači da samo nisu nikli. Čuo sam da bih orahe trebao iz nekog razloga smrznuti dva tri tjedna prije sadnje u zamrzivaču da steknu uvjete kao da su prezimili. Ovo proljeće bih sadio 1000 komada pa bih želio postupiti ispravno. Molim Vas za savjet.

Odgovor (datum: 28.09.2007.)
   Orasi se inače trebaju saditi sadnicama i to cijepljeni da se na taj način prenesu pozitivne genetske odlike pojedine sorte.
   Sijanjem sjemena oraha ne prenose se u potpunosti osobine roditelja, drugim riječima iz sjemenke oraha može niknuti i razviti se stablo koje neće davati takve plodove kakvi su posađeni.
   Ipak ako ste se odlučili sijati orahe onda to učinite na jesen kako bi sjemenke u tlu prošle prirodne  procese potrebne za klijanje i nicanje.
   Orasi se nikako ne smiju zamrzavati jer tada vam neće uopće niknuti.
   Siju se dakle u jesen na dubinu oko 15 cm. Tek dugotrajnim vlaženjem tijekom jeseni i zime orahova ljuska će omekšati i orah će niknuti u velikom postotku, naravno ako su sjemenke ispravne.

___________________________________


Pitanje postavljeno 20.08.2007.
Poštovani, molim Vas za odgovor na moju nedoumicu vezanu za izbor sadnice oraha; naime, najesen namjeravam posaditi sadnicu oraha; budući da se radi o crvenici (sa puno kamenja - okolica Pule) predradnje za sadnju sam obavio (kopanje rupe 1m x 1m x 0,75m); obzirom da namjeravam posaditi svega jednu sadnicu, želio bih izabrati cijepljenu sadnicu kasne vegetacije koja ne bi bila ni protandrična ni protaginična, mekane ljuske oraha i svijetle jezgre. Molim Vas za odabir sorte. Zahvalan voćar-amater...

Odgovor (datum: 20.08.2007.)
Vidljivo je, čim spominjete protandrične i protaginične sorte, da ste se malo raspitali o sortama oraha i da ste prikupili određene podatke. Ako sam dobro shvatio namjeravate zasaditi samo jedno stablo (jednu sadnicu, kako ste napisali) i htjeli bi da to bude sorta koja će sama sebe oprašivati te da uz to kasnije kreće s vegetacijom (izbjegava proljetni mraz) i da ima izraženo svijetlu jezgru. Objedinili ste tako idealne osobine koje je nažalost teško naći kod jedne sorte. Ako je doista riječ o jednom izdvojenom stablu koje ćete zasaditi, tada će vam, čini se, ipak biti najvažnije da je ta sorta koliko toliko homogamna tj. da sama sebe može oprašiti i donositi rod. Takvo svojstvo pokazuju sorte Tisa i Rasna. Nisam, međutim, siguran da će ove sorti biti u ponudi sadnog materijala za jesen 2007. /proljeće 2008. Pokušajte se raspitati kod rasadnika Žižek d.o.o. (Sveta Marija, Trg Bana Jelačića 11, tel. 040/660-677) koji se u novije vrijeme više bavi proizvodnjom sadnica oraha. Ukoliko ćete ipak saditi više stabala, što je preporučljivo, dobre mogu biti kombinacije: 
1) Šampion + Gajzenhajm 139 + Jupiter, 
2) Šejnovo + Drjanovski + Elit  ili pak 
3) Elit + Franket+ Gajzenhajm 139. 
 Prvonapisana sorta u pojedinoj kombinaciji preporučuje se kao glavna i čini 90% stabala a druge dvije sorte su dobri oprašivači i zajedno čine 10% stabala u nasadu. Cijepljene orahe možete potražiti i u rasadniku SKINK u Rovinju, tel 052/830-611.

___________________________________

Pitanje postavljeno 29.07.2007.
Molim Vas ako mi možete dati par savjeta vezano za uzgoj brusnice, i da li je Slavonija ( okolica Osijeka ) uopće pogodna za uzgoj. Gdje se mogu nabaviti sadnice i po kojoj cijeni.

Odgovor (datum: 29.07.2007.)
Brusnica ne spada u voćne vrste, mogla bi se svrstati u šumsko ili ljekovito bilje. Postoje dvije podvrste brusnice i to: europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) i američka brusnica (Vaccinium Macrocarpon - Cranberry). 

U uzgoju se prakticira uglavnom američka brusnica. U hrvatskoj ne postoje veći nasadi brusnice niti postoje pilot nasadi. Također ne postoji stručna literatura o tome. 
Postoje pojedinačni grmovi ili skupine grmova na okućnicama i uglavnom kod hobista, gdje uspijeva uglavnom dobro. 
Međutim , koji sustav uzgoja, na kakvom tlu, položaju i sl. treba potražiti kod nekog tko ima nekakva iskustva. 

Prema mojim saznanjima nama najbliže je kod gospodina na sljedećoj adresi: 
Anton Baznik, "RAST" - Krška vas kraj Brežica, telefon: +386-7-4959-344 , Slovenija.

Ante Marić, dipl. ing. agr. - viši stručni savjetnik za voćarstvo 
Ante.Maric@hzpss.hr 

___________________________________


Pitanje postavljeno 01.06.2007.
S čim izvršiti folijarnu gnojidbu voćnjaka šljiva koji je posađen prošle godine u studenom i u kojoj količini? 

Odgovor (datum: 01.06.2007.)
 Osnovna gnojidba svih voćnih vrsta pa i šljiva vrši se preko tla. Folijarnom gnojidbom vrši se nadomjestak onih hraniva koje biljka, u ovom slučaju šljiva, treba u minimalnim količinama, a neophodni su za normalan razvoj biljke.
 Također je folijarna gnojidba važna u stresnom periodu za biljku, npr. suša, mehanička oštećenja, poremećaj uzimanja hraniva iz tla.
 S obzirom da se radi o mladom nasadu šljiva koji još nije u rodu naglasak u folijarnoj gnojidbi treba dati dušiku pogotovo ako voćnjak nema sustav za navodnjavanje, kako bi mlada voćka što prije dostigla optimalan porast. Na tržištu postoji velik broj gnojiva za folijarnu primjenu. Prednost treba dati onima koji sadrže dušik, kalcij i neke mikroelemente. Preporučujemo za mladi nasad šljiva sljedeće :
FOLIACON 22 0,5 l / 100 l vode u periodu do 15. srpnja svakih 15 dana 
OLIGOGREEN 0,1 kg / 100 l vode u periodu nakon 15. srpnja jednom mjesečno zaključno sa 15. rujna
DRIN 50 do 100 ml / 100 l vode u slučaju suše, oštećenja od voluharica i sl.
Odsjek HZPSS-a Sisačko-moslavačke županije,
Ante Marić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za voćarstvo